Izjave o SSS

U zemlji kao što je Srbija proces Evropskih integracija povezan je sa širim procesom tranzicije. U skladu sa ovim, važno je to što je Srbija izradila sopstvene nacionalne strategije poput Strategije za smanjenje siromaštva čiji je cilj sveobuhvatno poboljšanje socijalno-ekonomske situacije u zemlji . Mere koje predviđa Strategija za smanjenje siromaštva kao i mere u okviru Evropskog partnerstva trebalo bi da idu ruku pod ruku u smeru ostvarivanja srednjeročnog cilja – da se Srbija vrati u evropske tokove.

Međutim, ne sme se zaboraviti da glavnu ulogu u ovom procesu imaju građani Srbije, civilno društvo, Vlada i lokalne vlasti, koji bi trebalo da ovaj proces vide kao svoje vlasništvo i iskažu svoju volju da Srbiju učine zemljom koja doprinosi stabilnosti u regionu i Evropi i postaje bolje mesto za život.

Svi znamo da je put pred nama prepun izazova. Ali takođe znamo iz iskustva da se uloženi napori isplate. Krajnji cilj celokupnog procesa je da Srbija postane bolje mesto za život, zemlja vladavine prava i poboljšane socijalno-ekonomske situacije, čiji narod živi u funkcionalnom demokratskom društvu.

Oli Ren
Komesar EU za proširenje

[ Ostale izjave o SSS ]

 
Home >> Instrumenti za merenje siromaštva

Instrumenti za merenje siromaštva

Anketa o životnom standardu (AŽS)

Izrada Strategije za smanjenje siromaštva u periodu 2002-2003. godine ne bi bila moguća bez ključnih i pravovremenih podataka koji su dali osnov za njeno kreiranje. Proces prikupljanja statističkih podataka koji se odnose na siromaštvo započeo je  sprovođenjem dve godišnje Ankete o životnom standardu (AŽS) sprovedene tokom 2002. i 2003. godine, a na zahtev Vlade Republike Srbije i uz stručnu pomoć Svetske banke.

Kako bi se obezbedila uporedivost podataka u petogodišnjem periodu (2002-2007) i jasno sagledali trendovi u vezi sa nivoom siromaštva u Srbiji, Republički zavod za statistiku je 2007. godine sproveo Anketu o životnom standardu. Podaci Ankete o životnom standardu uporedivi su sa setom podataka dobijenih istim istraživanjem 2002. i 2003. godine. Uporedivost podataka omogućila je realizaciju dodatnih analiza o uticaju politika Strategije za smanjenje siromaštva koje su Parlament, Vlada, lokalne samouprave, međunarodni donatori i organizacije civilnog društva realizovale u pomenutom petogodišnjem periodu.

Kontinuirano praćenje indikatora siromaštva i razvijen statistički sistem za merenje siromaštva predstavljali su osnovni preduslovi za kreiranje efikasnih i efektivnih strateških mera. Rezultati Ankete o životnom standardu, publikovani su i zvanično su predstavljeni javnosti u maju 2008. godine, a podaci su dostupni na internet prezentaciji Republičkog zavoda za statistiku. Sama anketa o životnom standardu nije deo redovnih istraživanja RZS, te se ne očekuje ponovno sprovođenje AŽS.

Anketa o potrošnji domaćinstva (APD)

Strateškom odlukom donetom 2004. godine statistika siromaštva u Srbiji, do usvajanja i realizacije instrumenta EU za merenje siromaštva, tj. Ankete o prihodima i uslovima života (SILC), zasniva se na podacima dobijenim redovnim sprovođenjwem Ankete o potrošnji domaćinstava. Ovim je uspostavljen dugoročni kontinuitet u praćenju podataka u vezi sa siromaštvom. Anketu  o potrošnji domaćinstva, redovno sprovodi Republički zavod za statistiku. Između Ankete o životnom standardu i Ankete o potrošnji domaćinstva postoje značajne metodološke razlike i nije moguće poređenje rezultata koji su dobijeni na osnovu Ankete o životnom standardu i Ankete o potrošnji domaćinstva.

Metodološke razlike APD i AŽS:

  1. Prvi skup neusaglašenosti proističe iz razlika u vremenskom periodu za koji se prikupljaju podaci o potrošnji. Podaci Ankete o potrošnji domaćinstava (APD) se prikupljaju u toku cele godine, dok su Anketom o životnom standardu (AŽS) podaci prikupljani samo u toku jednog meseca (juna).

Iako se obe ankete baziraju na dnevniku u koji se beleže izdaci za hranu važno je napomenuti da se u Anketi o potrošnji domaćinstava dnevnik vodi petnaest, odnosno šesnaest dana, dok se u Anketi o životnom standardu dnevnik vodi za period od sedam dana.

U Anketi o potrošnji domaćinstva (HBS) – domaćinstvo beleži šta je kupilo na dnevnoj bazi, ali nemamo podatak šta je zaista i potrošilo od toga što je kupljeno. U (AŽS), domaćinstva u dnevniku beleže – ne šta su kupila – već šta su utrošili na dnevnoj bazi (u toku sedam dana).

Za razliku od Ankete o potrošnji domaćinstava, Anketa o životnom standardu pruža detaljnije podatke o korišćenju zdravstvenih usluga, socijalnih programa, usluga obrazovanja, radnoj aktivnosti.

Za razliku od Ankete o životnom standardu, u Anketi o potrošnji domaćinstava ne postoji dovoljno podataka za procenu vrednosti imputirane stanarine za vlasnike stana/kuće, kao i za procenu usluga korišćenja trajnih potrošnih dobara. Zbog toga su ove kategorije potrošnje isključene iz analize.

Zbog unapređenja procesa prikupljanja podataka tokom realizacije Ankete o potrošnji domaćinstva u periodu od 2004 – 2005. nije moguće na osnovu ovog istraživanja izračunati trendove siromaštva za period 2004-2006. Međutim, kao rezultat unapređenja Ankete o potrošnji domaćinstava omogućeno je kontinuirano praćenje trendova od 2006.

Anketa o prihodima i uslovima života (SILC)

Evropski savet je decembra 2001. godine definisao Laeken indikatore kao instrument kojim se može standardizovati merenje društvene uključenosti u zemljama članicama EU. Laeken indikatori predstavljaju okvir za merenje više dimenzionalnog statusa društvene uključenosti u zemljama EU, kao i osnovu za upoređivanje statusa između zemalja članica EU.

Za  izračunavanje ovih indikatora koristi se metodologija Eurostata, a primenjuje se koncept objektivnog relativnog siromaštva. Smatra se da je kocept merenja objektivan zato što se oslanja na aktuelne prihode koji pretstavljaju meru klasifikovanja članova domaćinstva na siromašne i one koji to nisu. Takođe, koncept je relativan zato što se prag rizika siromaštva utvrđuje na osnovu distribucije i varijacije prihoda u zemlji, (relativna linija siromaštva određuje se kao 60% medijane prosečne potrošnje po potrošačkoj jedinici), odnosno zavisi od opšteg nivoa socijalnog i ekonomskog razvoja što znatno varira od zemlje do zemlje. Prednost relativnog koncepta siromaštva u odnosu na apsolutni, je što ne zahteva definisanje minimalno prihvatljivog životnog standarda.

Srbija kao zemlja koja nije članica EU nije u obavezi da redovno sprovodi SILC istraživanje. Ipak svi napori se ulažu da se SILC istraživanje realizuje u narednom periodu, kao osnov za objektivno snimanje početnog stanja društvene isključenosti u zemlji. Realizacija SILC istraživanja omogućiće donošenje novih politika zasnovanih na podacima i bolje usmeravanje mera Vlade za podršku najugroženijem stanovništvu.

Sprovođenje SILC istraživanja olakšaće proces izveštavanja Srbije o sprovođenju politika socijalne uključenosti i smanjenja siromaštva, i istovremeno će omogućiti uporedivost socio-ekonomskih parametara u Srbiji sa stanjem u zemljama članicama EU, kao i lakše usklađivanje mera pojedinih zemalja članica EU namenjenih unapređenju nivoa socijalne uključenosti sa merama cosijalne uključenosti u Srbiji.

Uvođenje sistematskog praćenja nivoa socijalne isključenosti i siromaštva takođe će dati osnov za izradu dokumenta: Memoranduma o socijalnoj uključenosti (Joint Inclusion Memorandum – JIM). Svrha JIM je da pomogne zemljama kandidatima u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti i da modernizuje njihove sisteme socijalne politike, kao i da im pomogne u pripremi punog učešća u politikama EU. Zemljama kandidatima za članstvo u EU upućuje se poziv da izrade svoj JIM u saradnji sa Evropskom komisijom.

Šta je uloga Memoranduma o socijalnoj uključenosti?

  • Priprema zemalja kandidata za njihovo puno učešće u Otvorenom metodu kooperacije na pitanjima socijalne inkluzije, nakon njihovog pristupanja EU;
  • Imenovanje glavnih izazova koji se odnose na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti;
  • Predstavlja glavne strateške mere koje se preduzimaju kako bi se zajednički ciljevi EU počeli prevoditi u nacionalne politike; i
  • Identifikuje ključne strateške probleme za monitoring i dalje razmatranje.
 

Pretraživanje

Aktuelno

© 2007 Vlada Republike Srbije; Strategija za smanjenje siromaštva
Bulevar Mihajla Pupina 2, Beograd; tel. 011 311 4605; e-mail: prs.ifp@sr.gov.yu